Kulturni budzet za 2007. godinu nesto je veci od ovogodisnjeg, sramotno malenog, zbog cega se tada osam rijeckih udruga javno pobunilo zbog takvog odnosa prema kulturi generalno i nezavisnoj kulturi pogotovo. Proracun za 2007. je ipak manji od onog za 2005., unatoc povecanoj kulturnoj aktivnosti u gradu, planiranoj izgradnji dvije bitne zgrade (Gradska biblioteka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti) i bujanju raznih kvalitetnih inicijativa, festivala, sajmova i manjih dogadjaja.
Opcenito gledajuci, proracun financira institucionalnu, neinstitucionalnu i amatersku kulturu, ne radeci razliku izmedju vaninstitucionalne “nezavisne” kulture i amaterskih udruzenja. Dojam je da se uloga Vijeca jos nije u potpunosti isprofilirala, iako su njihove primjedbe i prijedlozi, koji se nalaze na pocetku Programa, konkretne i ohrabrujuce. Tu se istice Vijece za film i kinematografiju koje je uspostavilo kvalitetnu suradnju s korisnicima, i koje kontinuirano naglasava prijeku potrebu za kvalitetnom art kino dvoranom. Njihovim rijecima “za razvoj filmske i kinematografske djelatnosti u Rijeci kljucno (je) namijeniti jedan gradski prostor iskljucivo obavljanju prikazivacke filmske djelatnosti gdje bi Rijeka, kao sveucilisni centar i grad s jasnom kulturnom vizijom, napokon dobila prostor u kojemu je moguce predstaviti nacionalnu, europsku i svjetsku filmsku bastinu, te recentna umjetnicka ostvarenja.”
Problem prostora pojavljuje se i uz spomen sve kvalitetnije rijecke plesne scene. Jasno je da je prostor za rad udruga u kulturi (koje se zadnjih godina dokazale da znaju, umiju i mogu proizvesti i prikazati kvalitetan i relevantan program) jedan od kljucnih problema u kulturne politike ovog Grada. Unatoc gomili praznog i neiskoristenog prostora, nezavisna kultura jos uvijek se proizvodi po privatnim stanovima, po ugostiteljskim objektima, u prenatrpanoj Molekuli i prebukiranom HKDu. U Proracunu za kulturu Grada Rijeke za 2007. godinu nema naznake rjesenja tih problema.